Iskanje
Napredno iskanje
Domov domov
www.zdravgozd.si
Skip Navigation LinksVarstvo gozdov / Gradivo / PDP Poročila / Predogled PDP Poročila

GIS
Zaštita šuma u Sloveniji (Stanje i problematika)
Avtor(ji): Jože Šlander
Leto: 1948
Ključne besede:
Degradacija gozda, okuženje gozdov, steljarenje, gozdni požari, koze, organizacija službe, omorika, jelka, macesen, Curculionidae, Pissodes, Cerambycidae, Ips typographus, Ips amitinus, Pityogenes chalcographus, Ips vorontzowi, Cryphalus piceae, Cryphalus abietis, Polygraphus ps., Pityophthorus micrographus, Ips sexdentatus, Ips acuminatus, Myelophilus piniperda, Myelophilus minor, Crypturgus pusillus, Scolytus scolytus, Trametes radiciperda, Nematus abietum, Xyloterus lineatus, Harpalus sp., Melolontha sp.

OCR besedilo:
. 1 J _Za~tita šuma u Sloveniji. ( Stanje i problematika). \ .Kako ~vaka re ublik,a FHRJ, tako ir!la i Slovenija više problema žaštite šuma. U obzir dolaze slijed či problemi: l.) degradacija odnosno regeneracija ŠUI:1. zemljišta, ' 2. ) za.raze šuma, 3.,) steljarenje, / 4. ) šumski požari, l , 5. ) koze, ~ , 6. ) organizacija službe. 1 Regeneracija šll.:11skog zeml:jišta. ' U poslednjem je ratu okupator bezobzirno rušio naše šume. Iz strategijskih razloga, ' pa i iz pohlepa je vršio gorosječe naro­ čite pokraj komunikacija i oko strategijski v~žnih oporišta. Povr­ šina tih šumskih zernJ..jišta je neobično v lika. Okupator nije vodio ra.ču.n.a o pošumlja.van.ju. Njemu· dakl nidu bili potrebni šumski rasa ici, ni . truon.jače . Zato smo 1945 god. ,i zatekli potpunoma za:n.emarene i,prazne šumske ~asadnike. · Danaa EDO u. 't'rečoj godini poslije rata. Akada znamo, ko­ liko godina trebamo za 'U,Zgoj ·aadnica sposobnih za presadjivanje,k o i to, da smo prioili rasadI1ike u posve derutuom stanju i bez alata., 1 onda je posve razumljivo, da se do sada pošumljavanj nije moglo ršiti u veeem opsegu: Največi dio na golo posječenih šumskih površina nalazi se dakle več " l. · iz godina pod utjecajem faktora, koj± prolil.zrolruju degradaoiju ze:mljišta. I zaista! Sv ta nepošumljena zemljišta su dana.sili jako zakorovljena.'111 s~ postala kr~~ IDdma.h poslije oolobodjenja se je ~pristupilo uredjivanju Šumakih ra.sadnika, produkciji sjemena i šUIJiskih sa.dnica. Unatoč " . raznim poteškočama , koje su te radove ometale, možemo tvrditi, da če rasadnici i a menare produoirati one količine sjemena 1 sač1nioa , koj :su potrebne za kultivi~anje onih površina sj~čin~ i psljevina, čije pošumljavsnje propisu.J pet-god 'šnji plan, t . j . oko 5. 500 ha za novo po~"qlllljenje i više od 6 . 000 ha za kompletiranje, N toj čase dakl površini još za vrijeme prve petljette ~au.staviti daljnje propadanje produkcijsk-snage šuztJSkog zemljišta. S tir;. če se radovi:ma nastaviti sve dotle, dok ne budu sva šumska I -2 ­ v \ zemljibta vrač na u proces regeneracije. Veom ozoilJ~~ problem pretstavlja i kod pošumljavanja 1 pomantlkanje rad.ne sna&~. . Po svojoj prilici č~ se ta zapreka ubl žiti za "tjed.nom pošumljav~nja i zaštite š~a". Prvi če se odr~ati u drugojpo!ovici 1 mjeseca oktobra o. g. Sa od0ova.rfjučofil propagando u novinaaa 1 pred~ ' I vanjime._zvatit!e oo nu sarad.nju množične o1ganizacije\ i školslta djeca. Možemo;Jračunati na uspjeh, jer su več~ šumarski tjeru:i,1" pokazali, 1 ./ \ da na~e množične orgtµlizacije zna.du cijeniti__ gospodarsku. vrijednost / šuma, a pogotovo važnost pet-goclib:nj eg-plana. '""' /, -) l Za.raze_ šuma. j f' r U Sloveniji su ratne pril~he prou3rokovale 1 ostavile stra­hov ti ner d 1i. _šume.na. ~ Uslijed nereda u~šunama, uelijed neobično povoljnog vre e­na za razvoj potkornjaka, a i uslijed apsolutnog oma.njkanja struč­nog r, u šumarno. za vrije ·e rata, poja.više se· u 1945. godini pot­kornjaci u 1tol'ikim :m sama, d I su pr~tst vljali najozbilniju o:pasnoat po sv crnogoričn s ' e u Sloveniji. ,, . · , , Minis;te.:rotvo ~Ufilarstva }NRJ je no. to \stanje odDah reagira­lo, te v· č 1945 GQd. izdalo'· svim podredj n,m ust~ovarla od.govaraju­če 'instrukvije i mjere, za suzbij 1 ~e tih štetočina . , ' , ,Akciju za I suzbijanj potkornjiB,ka ou u početku ~a terenu 1 t orgenizirali i vodili šuoski u:pravit ljiji sr ski šum ri. U početku 1 . \ +947 god. se je ta zado.ča prenijela na jednog qvl~G .enika minista.r­ -,. ' /' stva ·šumarstva, a u, poče 1j:u. 1948 go • je organizaciju 'i vodstvo ~ ­ , ·iJ za auzb;ijanje :9otkornjaka preuzeo ta.da os~o"vani otsjek za_za­čtitu šuma kod min.istarstva .J'W::laretva_NRS~' 1 " ' J . ' . O početka akcije ,do 15. VII.o. g. se je obo:rild 1 izradilo \ \ , oko 200. ooo za.raženih i lovnih stabala ili Oko ~oo. ooo mj. Od te Ii18Se zauzi!ila omora 63 %, jela 35% a bor 2 %. ' ~ . Pošto se je akcijom sa su.zbijanje potkomjaka započelo od.mah poslije rata/ te pošto' se je~t~ akcija sa' od~ovarajučim instruk vijama 1 mjerema ne samo sa okJjužnicama, več _i ,članioima u dnevnim. 1 strucnim listovima, kao i -sa letcima. upotpunjavala, se je postiglo \ alijedeče: \ l. ) ..fapadaj 'potko.rnjaka j ~anao ak samo još u nekojim predjelilla šum. gazd.iJistva Kočevje . U sv ostcJ.im šumama edjutim " je isti ili srednji, ili slab,· ili vrlo slab, dok je bio u prošloj 1 gudini ili jsk I ili srednJi. · ' 2. ) Uslijed blagovre:menog i sv intenzivnijeg suzbijanja / (\ 1 Kako je' več spomenu o, vršiče se u esecu ot·to ru o.g. "tjeuan ~ ot:u.mlj v e. i / za.:.i-i -~~". 10vom če ae prilJ.ko .. , pa i, 1 v t 1 1 • 1 i • . lj v l v •&1 1 ·1 h........ ..t. J · ac o•.:om J0scn1, (;:,;.:.::.e :.t. px·o ee s oz~.... na·~JI · v _grane 11, GUIJ8Df~ ALo 'Lud.u t , ar "une , , s , al:i.če ".. se, ,1,ako, ne,· onda be se osta! \_, ti l~ao 1 v >' '"'ti'. t p1·vo rojen U' • cha.ldograp lUS-, 1 os~a.l,ih u. ' ) ' 1 \. ( ) iduče _r olječu . 1,/' ./ ,• 1J , o~'ost lih ,p tl; ::njalt , aa kojima imamo po hl, ~va~a spo,­ 1 1 ' 1 v 1 ) J ' J J me '1ii: Ips Vor9ntzowi, C1.,tPhalW3i pic ae i! a ;etia,_· olygrap,hus, ' ,' Pityophtoruo n·\crc> hus1„ I s· sexd1 ntu us1, 1 Ips aouminetuti, :teyelo- I \ , l / ' / \ ' philua_pnipe]!da i Dinor~ Cxuptm."g pu„ill w, Scoly-tus ccolytus i · ~ 0 · f J 1 ~ ' "ost li. 11 1 ' 1 J -, , 1 \. ' ' J \ 1 , \ 1 Tokom sltc:tje z 1 suzbijanje po-..,Ko1.-, jalta. konstatovslc1 š.u se -~lij@q.eče' -nao ione "važne č~j'enice : .. , ~ \ -; " c.<_ / 1 , 1 • 1 _ 1, 11. ) D su ...,otkornj ci u l945.A'4 '194?., {,'Odi.. ~ po t:fi putn , j l t d It r v• \ t ; 1i d• --j O ro 1 ..., ·e · a _o z-ec pu: roJe ov go me. ·.... tcli:01 te C / , J O \' ) \ . · \ , \ 11 _ l:o )us orqdf o ,vrijem ~ go .ini 1945,-i947., ~oj _;J.o neobie>­ -/ no nu:"lno i du-p'1raj o, ,1·a ovogo 'i 1jim1 eobi:~ ,o hl•.ani i ld:5ovitw \ ! 1 \_ ( ( / 1 , vretlenon, ona.a ,u.clrn.zi o· no ~ l:ljučka, datempo :b ·.,.vo:1a potkoz:njaka \_ " • ' r \ \ nij ov ·ne-~ s o o t eu e'Jf uri, ,več · o-chugim faktor • , 1 ~ 11 \ ' j ' -v .. ., 2. ) :ili1tomolozi svjetsl„o l 0 sa tvrde d lje; C'. da za.počne I . typov1-~a hu.s U1prolječeroj it· 1' k~ po ,r·eJ!.nn· temp r.tura ( evn ) ~ ' ' ) '-\ iznosi kroz nekoliko d a uz .stope 191 stepe a Celz. ...d lllij~ ta/o o! 1 °'t j L?Q i e ~aj potko·~jak za oč ~ v č u a. ri_u \t~j. tad.a, ~da , / • , i I s I temperature. op:e nij :r,~p a.~ ~ l9J t • 1 c. ' ' ) ~ ' J 3. ) pa 1 ~, chalcogra.phua ne ·apadal samo 1~o-~njtiCi tanji ma~ rijal,..v č i de lo '1nu, t aa mo~e i s up;:ro:_oastiti čc1 i deba.la 1 ) J 1 \ l • 1 ' ' . / / . ) V f 1 , stabla. l ' .T, ,.. v( fi' . ' . , / J ,.,./ . i 4. ) D za:poč;no l P . ohalcographus ;prije roji.,ti ne o T. typo­ ' ) J 1 1 .,. ~aplm.s, te1d tej vrem nski, :f!azmak iznesi ~iee od Jo da11a. 1 ' -1 1 v -!_; . / 1 J ( ' I Va · o c'!.akle, aa ae4e xb.o~emo in smijemo slijepo os~oni~ ti na bi~logijh potkort).j~a, koj~-a~ utvrdili strani entomolo-1. 1 Biologija inse:at~ ovisi o podn b!ju~ paje \bezuvjetno~potrebno, 'da (' 1 / ,, mi sami otl'dirmdo-i u.tvra.i:fuo 'Jbio o,,-.·· ju ·neekata. "u ašoj emlji. " ·.-iJ Medjutifit, ta.j 1e,\ študij i ~ti ~ ptakt~čnu vrijednost ·s8.IDO J 1 ' on ,a, o.ko se v'ri;jf u nrirodi, e.kl 1i. ~atim.~p~il;tkama, J lcojima ži­ 1 1( 1' , • 1 ~ () . e ins kti .J ~ 1 1 , \..... \ T~ 0ct 1Jaddvi vrše pomoču ", sanq.uka za ·~udij biolbgije I 1, potkornjako." )tako, a čemo ,tečno ustanoviti: / ,..._ ) . ' . 1 ' /1. ) Početa.k · evršetak. svakog toj nja, dakle trajanje , / 1 ,rojenj sv~ske en__,racije' / \ / 2. }. Razv~j ,rojenjt; svlake. generacije { 1 po'raat,. lru.lminacija 1 1 01 1 o:padp.nje.);· ' . \ 3. ) ovisnost intenziteta sva.ltodnevnog rojenja o vremenu, 4:') broj generacije, 5. ) vrste para.zi"ca i intenzitet njihove sarad.nje na uni­štavanju ·potkornj ak....,, 6.) ovisnost biolo6ij potko1--njaka o m teoroloških fakt~ rima. Pored avega toga se pomoču ovih sabduka može ustanoviti 1 to, koji potkornjaoi i ostali insekti prezimlju.ju u zemlji. Taj j način sigu.rniji i kud i kamo jednostavniji od onoga, kojim se poslužuj prof. Sohneider-Orelli, šef entomološkega. zavoda u ZU­riohu; Brijestova_stabla, naročita u šumama Pr lanurj"a, un1m;ava f\Kolandska bolect". Ta se jo bolest prvi put pr:i.mjetila 19J8:-' g. u Murskoj šur.ni.,,_Od to.da se svt'f više širi,· te se je pojavila več i u dolini .Krke. Slizbijanje te zaraze odnosno potkornjaka Scolytus-a scolptuo je otežo.no uslij d toga, što se brijest svuda lazi: u šunamo., u bašta.ma, ne livadama, u pa.rkovima itd. , dakle na zemlj štima raznih gospodara., ko.o i zbog toga, što s sort4 ~-~enti brije­sta ne gu.le. Vrlo vo.žan problemu omorovim sastojinar.1a pretstavljaju: orvena tru.lež ( Trara.etes.. radioip rda ) i mala. omorova sa, e;riz­lica ( Nematus abietum ) • .l:e su bolesti reddavita pojava u čistim sastQjinama more u nizinama na staništim.a, koja za omoru nisu sposobna. To se tlo nalazi u procesu degradacije, ·a životna sbago. sa tojina opada, pa je oslabila i njihova_prirodna otpornost protiv bolestima i šivotinjskim štetočinama~ a Je pojava opčenita u ovim državama srednje Evrope, Koje su slijepo preuzele njemačku nauku prošloga stolječa , a koje je bazirala na kapitalističkom načelu maksimalne zeoljišne zente. U svim tu zemaljama se dana.s nameče potr ba konverzije šuma, dakle promjena čistih sastojina u bolje i prirod­nije. Te n prirod.ne sastojine treba promjeniti u mješovite sa prirodnim pomladjivanjem, ali aa takovim vrstama drveča , koje o ' govarajuprirodnim uslovima stan.išta u smislu modernog b~ljno-soci \ loškog shvačanja ,-Samo takove šume mogu odoljevati raznim ~ol...est:L ma i štetočinama , dakle i rveni truleži i maloj omorovoj,osi.­To j j edini put'. da se riješim.o vrvene tru.leži, te da pojavu gri lice red irOl'.!lo na minimum. Ove ... je g-odine na sortioen~ima omore i jele u velikim mn žinama jojavio Xyloteru.s lineatus~ P0 nje . počinjena šteta nije neznG tno.. &,zlog tome leži .u nepravi lnoj i1ani;pv.lqciji sa drv to , a. mani:puJ..n,cija. s •-.veto je ne ra.vilna zbog og~, B o su. još prij n koliko mj .o ci bili vrlo r: j .,cllii oni, ko ·1 je il pozna , bi logij" jelovog L„stvičara , Da se kvorno -djelovanj toga insel~ta opriječi , p= , ~ ~ je o. c sorti::1e ti lglavca ogu.Ie, te d se sv fu.~vo bl I vroneno i!'.';vez \ 11a otvorena i zrečna. akla "'..išta; a. oxi~u se poj vlja molj o Coleop~"or laric lle.. Ta sta­ n....p s do potkor:.1j ru·. U ·;UJllSk r sadniciaa ou_ ov r:.,o 4 n rot :::.;ro1~ovali veču 1 š ·etu b z c Ha.r:pa.l.us i ~ lolo tha.•, Pr ve se po.ru.si ~a uspješno ..,. t ..,~ ­ vanje t · .~te -ocma. U Sloveniji se ~'o.bi stelja ( steljari ) u t.1.mmn,0. na :90­vr~ini o bko Joo. ooo ha. Ze· ljo:r-au:aik to mora ?initi, jer· drugo stelje ne'.!!18, a zemlju~zp.vjctnu djubriti. Da u tim ~1ltllama proi vodna s. ~· tla nepr kidno pada, je. ozn ~a činjenioa . Treba rijeuiti pita1je, kako bi set šume vrstile u provea regeneracije. Rešenje.leži ,i tome, da se zemljoradniku omo­go.či nabavke dovoljne količine 'i stelje~ ali ne iz šume. r/ Postoj dva prijedAoga: prvt, da se za stelju upotr jebi i treaet" e drugi id za tirn., d se k lcifis; cijo ( pj ska.nj m) ze lJe ov ča proclukcija slame . Sa a.Lcijo pj sknnja je za.početo z:i.12li 1947. g. z..,, zaCtitu ~'U!nS pr pozarom predu.zet su. sve ) er preč'..­ I ostrožnosti, koje s st lno ~potp' jav ju, ' U 19 6.cod. je 'ilo_u Sloveniji 73 šumokih požara, koji su prouzrokovali najmanje_;, ooo~ooo Din štete. 1947, god • .loa požara sa šter',om od oko 41000.000 in U tim svote.m.a 11ij uračunata vrijed­ , l ~ nost izb"llbljenog prirasta. i e ·ar gu.1· w ·u is„ še oza. u .:.,~.............¦-T ·· je roble 1 o 11 i--\1 čit ve.~ osti ne tog u: apr j uo:poe, v č i r•bo0 to , "to.se n j i ~e ~toz n 1 zi u Tri · avsko O p orju, cdj izviru rijek ooo i av, da.kl rij ke na kojit.:a tem lji el ktri i "cij"' Sl v nij • \ Orgru1izacija zaBtitne službe. ~--------------.....---------­ Or0 e.n.iba ij šumoua~titne službo u Sloveniji nije na visini. Kod ministarstva šumarstva. NRS postoji doduš otsjek z za~titu 7­ šUl'.t1a, medjut , taj otajek ima samo šefa. Razumljivo je, da taj aam ne može savladati sva poslove, koje proli.zrolruje stanje u v mamo., i adlllinistracija; Svako šunsko gazdinstvo_ima referenta a pošumljavanj i zaštitu šuma:· AJ.1 sauo formelno. Ti su referenti 4a clrugim poslo­vima tako zadužoni, da svojim pravim dužnostima. ne m.ogu posv titi dovoljnu psžnju~ Još gore stoji stvar kod ar akih narodnih odbora. Srezki Š'Ul'i:lal'i su sa drugm poslovima tako opterečeni , da se od njih ne može očekivati uspješna šumarska služba. Ako bi svaki od navedenih organa vršio· samo Of:LU dužnost, za koju je postavljen, bilo bi danas pitanje potltornjaka. več lik­vidirano, a i inače bi bilo_zdravstveno stanje naših šuma imatno bolje, nego što je de f cto~· Ljubljana, dne 30.IX.1948; . ( Ing. J; Šlander) \ ..
Na vrh stranina vrh strani
Pogoji uporabe    Piškotki    Kazalo    Skrbnik strani