domov
www.zdravgozd.si

Poljozaštitni šumski pojasevi - izveštaj

Avtor(ji): Franjo Sevnik
Leto: 1948
Ključne besede:
Ravnica Dravskega polja in Prekmurja, Krš Slovenskega Primorja, Julijke in Kamniške Alpe in Karavanke, dvigovanje gozdne meje, pogozdovanje,

OCR besedilo:
Prepis 16.~ oktobra 1948. Gozdarski institut Slovenije GIS -45/248. Ministarstvo šumarstva fflRJ, operativni sektor, Poljozaštitni šumski pojasevi -izveštaj. ~~QSE~g._ Tila br. 309/48~ U smislu dopisa na.sl&va br.309/48 od 6iIX.1948, dostavljamo slede čit za sada kratek, iz.vešta~, obziro~ š~o još ne razpolažemo sa potrebnim materijalom za detajlniji izvjestaJ. . . Područjai gdje bi podizanje poljozaštitnih poje.seva bilo od veče koristi su. u g avnom vmljede~a: l.J Ravnica Dravskog polja i Prekmurja, 2. Krš Slovenskog Primorja, _ . · .3. Planinska područja Julijskih i Kamničkih Alp 1 Karavan­ka. Ad· l.) Na pod.ručju Prekmurja i Dravskog polja več se ne.laze raštrke.ni man.ji šumski kompleksi koji vrše vrlo povoljan utjecaj na poljopri­ vredu~ U Budučem trebaio bi predvidjeti pretvaranje ovih šumioe. u pra­ vilnije oblike, t.j. u oblik pojaseva s time sa njihova zaštitna uloga za poljoprivredu budu potencirana. Ovaj je rad du.gotraj~, obzirom što če trebati postepeno izvršiti pretvorbe jed.ne vrste kultura u drugu.Ovo takodjer ovisi od edafskih prilika, najme ima_~redjela, koji se na­ laze na pjeskovitoj podlozi i drugih na plod.noj • ~ ilovači. · Jedneod glavnih zadača buduče istraživačke postaje gozdar­skqg instituta u !Prekmurju• 'čiji je.1o~nu: predvidjen u i4učoj godi­ni: detajlno proučavanje ovih potanja u saradnje se. poljoprivrednim. in­stitutom. Tom prilikom bi se mi koristili iskustvom i dostiženjima dru­gih naših narodnih republika, gdje su takva područja veča, a pitanjepodizanja šumskih poj_aseva još važniji. Ad 2.) Na podru.čju krša Slovenskog Primorja vrlo su koristni šumsko za­ . štitni pojasevi protiv bure. Ova područja obahvataju pred.jeli na linijiGorica~ Ajdovščina -Sv. Peter.na Krasu -Ilirska Bistrica. Radov~ . oko podizanja ovih šumskih pojaseva. započeti su jqš koncem p:rošlog vi­jeka ( coa 1875 god. ), kada su bila izvršena velika pošumljavan~a sa ornim borom. Ovi poje.sevi nisu neprekid.ni1 nego ima.ju više oblik sumi­ca duž grebena irež~ljka. ra zličitih širina i duljina ( širina eca 5o ­looo m, duljina 5o -3000 m ). Ukupna površina iznaša cca Sooo ha. S pošumljavanj · s e od te godine ~astavljalo kontinuirano sve do početke. drugog svjet skog r et. Iza prvo svjetskog rata je t aljanska vlast i ako je sama mno~o nove površine pošumila, dozvoljavala je neracionelnu sječu u postojecim kraškim naaadima, s mestim.ično čak i golosjeke. U glavnom se pošuljavalo sa ornim borom. Mjestimično je orni. bor smatre.n kao pred.kultura i zamenjan je sa jelom. (n.pr. -Sv. Pet er na Krasu)~ . Rezu1tati podizanja ovih poje.seva su se vrlo povoljno odrazi­le na poljoprivredne kulture, koje su se nalazile .ispod njih. . Uprava za podizanje šuma Ministarstva šumarstva lesne indu­strije Slovenije naroč~to še zanima proširenjem ovih pojaseva i stvara,­njem što odpornijih i iirednijih sastojina, uvadjanjem li .stača i egzota.Predvidjena su pošumljavanja sa slijedečim vrstim.o.: crni bor, smreka, · kestenj, orah, Quercus ru.bra, jasen, kanadska topola, -sofora i.dr. . Rasadnički materija! če se dobiti iz sledečih rasadnika: Po­stojna, Vipava, Ili:c:ska Bistricat K!anec, Podgrad, Komer, Gorica, koji se nail ze na istom kraškom pod.ruc.ju~ . · Ove godine predvidjeno je pošumiti površinu od 200 ha, ali se nadamo da a pomoču dobrovoljnog rada t a če se površina povečati do -400 -500 ha~ -2 ­ Ad 3~) Najvažnija 1 najugroženija područja u Sloveniji su planinski · predjeli Julijskih i Kamničkih Alp i Karavank, a naročita dolina Soče • . Ovdje su poljoze.štitni šumski pojasevi potrebni u glevnom p:boti-o-destruktivnog djelova.nja vode a takodjar i vjetra. ­ · Obezšumljavanje planinskih predjela, ekstenzivno prekomerno pašarenje na gornjoj vegetaoiskoj gra.nioi, izazvale je sniženje ove grnicet stvarenje bujičnih pod.ručja, točila, sipina, koja zasipavaju poljvoctoderina, koja odnašaju zemlju.Osim toga usljed uklanjanja šumskog pokrova u ovih planina­ma koji je zadržavao vodu, dolazi do najednakog vodnog režima, što x vrio pepowoljno djeluje na vpdostaj vo~ih tokova, koji de.ju pogonsko energiju električnim hidrocentralama. ~aročito se to opazilo prošlojgodine, ~ad su neke bidrocentrale u jako ogljenoj dolini Soče morale stati, čime je bila nanesena velika šteta kapacitetu okolne industri­je, koja je bila vezana n~ električnu energiju t\d svih hidrocentre.la. Iz ovega se vidi, da od toga ovisi elektrifikacija ~aše ze­ mlje, koja je predvidjena po petogodišnjem planu. · Da se rešenju tog pitanja posveti odgovarajuča pažnja i na­dje pravilno rješenja bile su p9 iniciativi gozdarskog instituta sa.z­vane ~ekoliko konferencija od predstavnika raznih zainteresiranih mini­ sta.rstva. Cilj ovih konferencija je bio; ~oatavljanje racionalne grani­ce izmedju šumskih i poil.joprivrednih povrsinat u glavno se to odnašalo na razgraničenje izmedju šuma i plan.inskih pasnjaka. . Se.stav smrenica za to r e. zgraničenje bilo je poručeno poljo­privre4nom i gozdarskom institutima, a zatim su bila obrazovene jednastalna i dve terenske komisije, koje su odmah za.počele sa radom na te­renu ( na Triglavskem i Kočevskom području ). . . Jed.na od glavnih zadača novo:aenovane istraživačke postaje ovog gozda-rskog instituta u Kranjskoj gori -istraživenja podizanjeaaštitne vegetacije na več izlučenim podru.čjima. Ovome poslu je več priatupljeno. Smrt fašizmu-· svobodo narodu! Direktor Gozdarskega instituta: (ing. Sevnik F:banjo)
na vrh strani

Pogoji uporabe    Piškotki    Kazalo    Skrbnik strani